Hutbe

Muabrek mjesec redžep-najava dolaska ramazana

Mubarek mjesec Redžeb
Nastupio je mjesec redžeb, 05. Redžeb 1439 h. a poslije njega dolazi šaban, dva mjeseca koji predstavljaju vjesnike i nagovještavače dolaska blagoslovljenog mjeseca ramazana.
Ovdje želim da ukažem na značaj prvog od ova dva mjeseca koji prethode ramazanu tj. redžebu. Mjesec redžeb je jedan od 4 sveta mjeseca u kojima je zabranjeno prolijevanje krvi i potezanje ili zveckanje oružjem. Allah kaže:
إِنَّ عِدَّةَ الشُّهُورِ عِنْدَ اللَّهِ اثْنَا عَشَرَ شَهْراً فِي كِتَابِ اللَّهِ يَوْمَ خَلَقَ السَّمَاوَاتِ وَالأَرْضَ مِنْهَا أَرْبَعَةٌ حُرُمٌ ذَلِكَ الدِّينُ الْقَيِّمُ فَلا تَظْلِمُوا فِيهِنَّ أَنْفُسَكُمْ
„Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!.“ (Et-Tevbe, 36)
Prenose Buharija i Muslim od Ebi Bekreta r.a., od Poslanika a.s., da je rekao: „Godina ima 12 mjeseci, četiri su sveta, tri dolaze jedan iza drugog a to su: zul-ka'de, zul-hidže i muharrem a redžeb je odvojen i dolazi između džumadel-uhra i ša'bana.“
Ovi mjeseci su nazvani svetim zbog dvije stvari:
1.Zbog zabrane ratovanja osim ako se mora odbraniti od neprijatelja.
2.Zato što je činjenje harama daleko teže nego u drugim mjesecima. Zbog toga nam je Allah zabranio da činimo grijehe u tim mjesecima rekavši: (فَلا تَظْلِمُوا فِيهِنَّ أَنْفُسَكُمْ) U njima ne griješite!.
Dakle činiti grijehe u bilo kojem vremenu ili mjestu nema opravdanja i predstavlja jednu vrstu nepokornosti prema Allahu, ali isto tako Allah nas je obavijestio da grijeh koji se počini u određenom vremenu ili mjestu ima veću težinu nego u drugim mjesecima. Kao npr., kada neko pije alkohol to je bez ikakve sumnje grijeh, ali kada pije alkohol u toku ramazana i to još pred džamijom onda je grijeh daleko veći. Ili ako neko čini zinaluk, čini zasigurno grijeh, ali ako to čini da ga svako vidi njegov grijeh je još veći. Kako god grijeh počinjen u ovim mjesecima ima veću težinu tako i dobro djelo učinjeno u ovim mjesecima ima veći značaj i vrijednost.
Mjesec redžeb mnogi izdvajaju od ostalih mjeseci putem posta smatrajući da post u tom mjesecu ima posebnu vrijednost nad ostalim mjesecima.
Et-Taberani bilježi hadis prenoseći ga od Se'id ibn Ebi Rašida, a koji glasi: ‘Ko isposti jedan dan mjeseca redžeba kao da je ispostio kompletnu godinu. Ko isposti sedam dana ovoga mjeseca zatvorit će se od njega vrata Džehennema. Ko isposti osam dana mjeseca redžeba otvorit će mu se osam vrata Dženneta, a ko isposti deset dana štagod od Allaha zaišće dat će mu. Ko isposti petnaest dana ovoga mjeseca dozvat će ga glasnik s neba: -Oprošteno ti je ono što je bilo kao i buduća djela!- Ko poveća (broj ispoštenih dana u ovome mjesecu) Allah će mu povećati (naknadu).’ (Ovaj hadis je merfu- Merfu’ je hadis čiji se metn (originalni tekst hadisa) odnosi na Muhammeda a.s., svejedno da li se radi o njegovim riječima djelima ili pak prešutnim odobravanjima i hadisi koji govore o njemu.)
Ima i mišljenja da ne treba redžeb izdvajati postom nad ostalim mjesecima nego ga je lijepo postiti kao i ostale mjesece tj. svaki ponedjeljak ili četvrtak te bijele dane 13, 14, i 15 dan svakog hidžretskog mjeseca.
Za mjesec redžeb tj. za prvu noć uoči petka se veže noć zvana Lejletur-regaib ili kod nas poznata kao noć začeća posljednjeg Allahovog Poslanika Muhammeda a.s.
»Kada bi nastupio mjesec redžeb, Poslanik, alejhisselam, učio bi: ‘Allahumme, Barik lena fi redžeb ve ša’ban ve belligna ramadan. (Allahu moj, podari nam bereket /blagoslov/ u mjesecima redžebu i šabanu i podari nam mjesec ramazana)’. A kada bi bila noć uoči džume učio bi: ‘Hazihi lejletu gara’ ve jevmu ezher (Ovo je noć velike ljubavi, a dan /koji slijedi/ najsjajniji je).’« (Bilježe el-Bejheki i Ibn Asakir, prenoseći od Enesa)
Ovo je dova Muhammed a. s. kojom mu’mini ulaze u mjesec redžeb i mubarek noć Lejletur-regaib.
Danima je Ibrahim a. s. učio ovu dovu u kojoj je molio Allaha dž. š. da arapskom narodu pošalje poslanika između njih. Dova Ibrahim a. s. je pomenuta u Kur’anu i glasi:
Rabbena vebas fihim resulen minhum–“Gospodaru naš! I podigni među njima poslanika od njih, da im uči ajete Tvoje i pouči ih Knjizi i mudrosti i očisti ih. Uistinu! Ti, Ti si Moćni, Mudri.” (El-Bekare, ajet 130.)
Nakon nekoliko hiljada godina u noći Lejletur-regaiba (noć želja, nadanja i očekivanja), Allah dž. š. je odazvao se dovi Ibrahima a. s. i poslao Poslanika iz arapskog naroda, koji će im ajete kazivati i kojeg treba slijediti. Muhammed a. s. je ispunio želje našeg praoca Ibrahim a. s. – tako je dova Ibrahim a. s. bila sahih – primljena.
Dvije mubarek noći u mjesecu redžebu: Lejletur-regaib i Lejletul-mi’radž predstavljaju prve vjesnike, nama muslimanima, najdražeg gosta – ramazana. Ibadet u ovim noćima predstavlja duhovnu pripremu za taj mjesec sveopćeg ibadeta. Prva od njih Lejletur-regaib pada prvu noće u mjesecu redžebu. Značajna je ova mubarek noć jer je, po proračunima, te noći došlo do začeća posljednjeg Božijeg Poslanika. Te noći je kako se prenosi, majka Muhammed a. s. – Amina, u polusnu primila meleke i odabrane poslanike koji su joj saopštili da će biti majka najodabranijeg i najvećeg čovjeka i ujedno čestitati Amini zbog tog obilnog dara od Allaha dž. š. ne samo njoj i ocu Abdullahu nego i cijelom čovječanstvu.
Noć Lejletur-regaiba bila je prekretnica – prekretnica koja je objasnila razlog sveg stvorenog na ovom svijetu. Ova noć je dala prvoj, jedinoj i pravoj vjeri Allahovoj najvećeg oslonca, pomagača i borca za vjeru islam. Čista i nježna ljubav hazreti Amine i Abdullaha poklonila je ljudima budući Uzor u svemu.
U noći Lejletur-regaiba javili su se vidljivi znaci Poslanika kojeg je još Isa a. s. najavio svojim učenicima, a što i Kur’an potvrđuje.
“I kad reče Isa, sin Merjemin: “O sinovi Israilovi! Uistinu, ja sam vam poslanik Allahov, potvrđivač za ono šta je bilo prije mene od Tewrata i donosilac radosne vijesti o Poslaniku (koji) dolazi poslije mene, njegovo ime je Ahmed.” (Es-Saff, ajet 6.)
I u Barnabinom Jevanđelju kojeg je Crkva odbacila kao apokrifno stoji da je u jednom razgovoru Isus (Isa a. s.) najavio svojim učenicima, havarijunima, dolazak poslanika Izbavitelja, koji će doći poslije njega i izvesti ljudstvo na pravi put.
“Upita jedan od učenika njegovih. Kako će Izbavitelj biti nazvan i koji su znakovi koji će najaviti njegov dolazak. Isus odgovori: Ime Izbaviteljevo je onaj koji je dostojan hvale, Ahmed, kome je Bog dao ime kad je stvorio njegovu dušu i smjestio je u nebeski sjaj. Bog reče: Slušaj Muhammede, zbog tebe sam stvorio džennet, svijet i veliko mnoštvo drugih stvorenja zato ću te učiniti poštovanim tako da onaj ko hvali tebe sam će biti hvaljen, a onaj ko tebe proklinje biće proklet kad te budem poslao svijetu poslat ću te kao mog poslanika za spas, i tvoja riječ će biti istina, tako da će i Nebo i zemlja propasti, ali tvoja vjera neće nestati. Muhammed je njegovo veličanstveno ime”!
Druga mubarek noć koja se desila u svetom mjesecu Redzebu je noć Lejletul-mi’radza.To je noć kada je, po mišljenju većine islamskih učenjaka, hazreti pejgamber Muhammed, alejhisselam, prebačen je u jednoj noći od Mekke do Jerusalema, od Haremi Šerifa – Kabe, časnoga Hrama (Mesdžidul Harām), do Kudsa, dalekoga Hrama (Mesdžidul Aksā), što se naziva isrā.
U Kur’anu stoji: “Slavljen neka je Onaj koji je noću prenio roba Svog od Mesdžidul-harama do Mesdžidul-aksaa – onog čiju smo okolinu blagoslovili – da bi mu pokazali neke od znakova Naših. Uistinu! On, On je Onaj koji čuje, Onaj koji vidi.” (El-Isrā, 1.)
Općenito o postu hazreti Pejgambera, alejhisselam, u mjesecu redžebu, govori nam hadis koji bilježe Buharija, Muslim, Ebu Davud i Tirmizi, a prenosi Osman ibn Hakim: »Pitao sam Se’id ibn Džubejra o postu mjeseca redžeba, upravo je i bio mjesec redžeb kada ga ovo upitah. On reče: ‘Čuo sam od Ibn ‘Abbasa, radijallahuanhuma, kako kaže: – Allahov Poslanik, alejhisselam, postio bi toliko da bismo haman rekli da neće nikako prekidati, a toliko je prekidao post da bismo haman rekli da neće ni postiti.-‘«
»Povećajte učenje istigfara u mjesecu redžebu jer tada svakoga sahata Allah oslobađa od Vatre. Kod Allah postoje gradovi u koje će ući samo oni koji su postili mjesec redžeba.« (Bilježi ed-Dejlemi, prenoseći od hazreti Alije)
Dova je posebno potrebna današnjem čovjeku koji u brzom i dinamičnom životu često izgubi orijentaciju i islamsku ravnotežu između duhovnog i materijalnog. Čovjeka treba uputiti dovi, kao vidu svakodnevne veze s njegovim Stvoriteljem, od jutarnjeg buđenja do večernjeg lijeganja; da dovom čisti svoju dušu i istraje na Allahovom putu. Istina, naš iman treba biti kristalno čist – bez ikakve sumnje, kako bi nam dova bila primljena.
Zato vjernici u ovom mjesecu u kojem su dvije mubarek noći mole Allaha dž. š. da im primi tewbu – pokajanje. Ali, vjernici moraju znati da je ovo i noć kada i obične svakodnevne želje i nade mogu uputiti svome Gospodaru Allahu dž. š., koji dove, želje i nade vjernika prima i ispunjava. Allah dž. š. dozvoljava da želje i nade ožive u ovoj mubarek noći i da dobiju krila. U ovoj noći nek vjernici otvore svoja srca i duše i ne sumnjaju u Allahovu dž. š. milost koja je neograničena. Mubarek noći Lejletur-regaiba i Lejletul-mi’radza obilježavamo mnogobrojnim ibadetima: zikrom, postom, učenjem Kur’ana i salavata, klanjanjem nafila.
Noć Lejletul miradž, petak, 13.04.2018, u 19:30
Večer Kur’ana, i dan vakifa